U Opatiji je od 20.04.-22.04.2018. održan 18. Simpozij Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva (HKD) s međunarodnim sudjelovanjem te 2. sastanak medicinskih sestara o aritmijama i elektrostimulaciji srca Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara pod nazivom ”CroRhythm”.
Treba reći da je prvi ”CroRhythm” održan davne 1999. godine, a trebao je služiti kao mjesto gdje će se izmijenjivati iskustva i poteškoće na koje nailaze kardiolozi u svakodnevnoj kliničkoj praksi na području elektrostimulacije i aritmologije. Svih ovih godina skup je privlačio mnogobrojne sudionike i ugledne predavače iz svih dijelova Europe i svijeta, a treba istaknuti da su dugogodišnji napori domaćih kardiologa-aritmologa koji su iznjedrili sve bolje i kvalitetnije programe, zaslužni da se iz godine u godinu prati kontinuirani rast broj sudionika.
Ove godine skup je po mnogočemu bio poseban, ponajviše zbog rekordnog broja sudionika kojih je bilo oko 400-tinjak različitih medicinskih struka (kardiolozi, specijalisti hitne medicine, interne medicine, anesteziolozi, neurolozi), kao i do sada najvećem broju inozemnih predavača (16 iz 8 različitih zemalja), među kojima vrijedi istaknuti nekoliko velikih imena na području europske odnosno svjetske aritmologije. Prije svega izdvajamo prof. H. Heidbuchela iz Belgije, aktualnog predsjednika Europskog aritmološkog udruženja (EHRA). Kao posebne goste svakako bih izdvojili dvojac O. Waznija te W. Salibu, voditelje kompletnog aritmološkog programa u jednom najboljih centara u svijetu – Clevelendu. Također vrijedi spomenuti i vodeće švicarske stručnjake u ovom segmentu (H. Burri i C. Sticherling) te vodeće njemačke elektrofiziologe (R. Tilz iz Hamburga te B. Schmidt iz Frankfurta,) kao i prof. H. Crijns iz čuvenog elektrofiziološkog centra u Maastrichtu.
Recimo i to da je tijekom simpozija održano 7 sesija sa ukupno 35 predavanja uz 4 satelitska simpozija kojima je bio cilj pružiti uvid u sveobuhvatno stanje u suvremenoj aritmološkoj zajednici s posebnim naglaskom na aktualne smjernice Europskog kardiološkog društva (ESC).
U prvom dijelu programa bilo je govora o fibrilaciji atrija, najrasprostranjenijom srčanoj aritmiji koja pogađa 1-2% opće populacije, posebice starije životne dobi.
Prof. Crijns nam je na slikovit način pokušao ukazati kako je jedini i ispravan način liječenja cjelovit i slojevit pristup bolesniku. Potom smo se tijekom ”pro/contra” rasprava uz sjajan dvojac iz Clevelanda (dr. Wazni i dr. Saliba), a potom i europski dvojac (dr. Kuhne i dr. Schmidt) dotakli kontroverzi u liječenju fibrilacije atrija. U nastavku programa nam je jedan od autoriteta na području elektrostimulacije H. Burri pokušao sistematičnim pristupom dati odgovore na neka pitanje iz svakodnevne kliničke prakse vezanih uz resinkronizacijsku terapiju, da bi potom R. Tilz pokušao odgovoriti na pitanje što nakon kontroverzne DANISH studije koja je promijenjila razmišljanja dobrog dijela aritmološke zajednice. Dan je zaključen izvrsnim predavanjem dr. Berruezo iz velikog elektrofiziološkog centra u Barceloni koji je predstavio svoje rezultate u liječenju ventrikulskih tahikardija kod strukturne bolesti srca, a potom je prof. Heidbuchel futurističkim predavanjem pokušao dati putokaz u kom smjeru će ići aritmologija narednih nekoliko godina. Treba istaknuti da je tijekom simpozija doc. Manola, inače aktualni predsjednik hrvatske radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca HKD-a, predstavio hrvatske rezultate za protekle dvije godine prema kojima stojimo uz bok najrazvijenijim zemljama Europe, no istaknuo je i probleme na koje svakodnevno nailazimo s nadom da će se do idućeg druženja isti razrješiti. Treba reći da je po prvi puta u službeni program simpozija uvršten i sesija isključivo za mlade liječnike koja je bila interaktivnog karaktera i imala je za zadatak pomoći im u njihovom svakodnevnom kliničkom radu i napredovanju.
Temeljna ideja skupa je bila poticanje profesionalne izvrsnosti koja je temelj za iznalaženje novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u liječenju poremećaja srčanog ritma. U tom smislu su prikazana bitna postignuća, ali i problemi današnje hrvatske aritmologije u zadnje dvije godine.
Treba reći da je prema svih pokazateljima, skup još jednom opravdao očekivanja te da je ovogodišnji simpozij bio najbolji do sada što je svojevrsna potvrda da se u Hrvatskoj aritmologija radi itekako dobro i kvalitetno, u rangu najrazvijenijih zemalja svijeta. Ovo je putokaz kojim naša medicina mora ići i svakako velika podrška za buduća profesionalna druženja koja su ispred nas.
